Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek

Kitovi (lat. Cetacea) su sisavci, koje odlikuje neobična dugovječnost (Grenlandski kit doživi i više od 200 godina). Ima ih više od 80 vrsta, a svi žive isključivo u vodi. Iz reda kitova su najveće životinje koje su ikada živjele na zemlji. Plavi kit (Balaenoptera musculus) je sa svojih 33 metra i 190 tona najveća vrsta na Zemlji živućih životinja, ali i veća od svih svojih fosilnih predaka, dok je ulješura (Physeter catodon) najveći mesožder koji je ikada živio na Zemlji. Većina kitova je izrazito druželjubiva, a osim rijetkih iznimaka, kitove uglavnom ugrožavaju ljudi. Prirodni neprijatelji kitova su samo neke vrste velikih morskih pasa kao i drugi kitovi, primjerice orke koje love male kitove, ali i mladunce velikih kitova. Ugroženost od strane ljudi se može podijeliti na lov i zagađenje okoliša...

Kitovi imaju sve najvažnije osobine zajedničke svim sisavcima:

• umjesto škrga imaju pluća i moraju disati zrak. Kako je njihov dišni sustav izvrsno prilagođen životu u vodi, dugo vremena mogu provesti ispod površine. Neke vrste kitova mogu s jednim udisajem roniti i do dva sata.
• Imaju srce izvrsnih radnih sposobnosti. Za razliku od ribljeg srca, srce kita je podijeljeno na više komora što pomaže da se kisik, apsorbiran u krvi, puno efikasnije rasporedi u tijelu.
• Kitovi su toplokrvne, a ne životinje promjenjive topline kao ribe.
• Svi kitovi kote žive mladunce i doje ih krajnje masnim majčinim mlijekom iz posebnih mliječnih žlijezda. Čitav razvoj embrija se odvija u tijelu majke, i za to vrijeme se embrij hrani preko placente.

Građa

Tijelo im je izrazito "aerodinamično", a prednji udovi su poprimili izgled peraja. Na leđima imaju leđnu peraju koja je kod različitih vrsta različitog izgleda, a neke vrste ju uopće nemaju. I leđna i prednje peraje kitu služe isključivo za stabiliziranje i upravljanje u vodi. Rep završava velikom repnom perajom u kojoj nema dijelova kostiju nego je hrskavičasta. Repna peraja je postavljena vodoravno u odnosu na tijelo, i to je lako prepoznatljiva razlika u odnosu na ribe čiji rep je uvijek okomit. Kitovi plivaju vertikalnim udarcima repnom perajom. Nemaju zadnje udove, kao ni druge tjelesne izrasline koje bi mogle narušavati "aerodinamičnost tijela.

Tijelo im je obloženo debelim slojem sala. Salo im služi kao toplinski izolator i daje im glatku tjelesnu površinu.

Razmnožavanje

Vrijeme razmnožavanja povezano je uz godišnja doba, a sazrijevanje jajašaca se vremenski podudara s razdobljem intenzivne aktivnosti testisa mužjaka. Ženke nose mladunce od devet do šesnaest mjeseci, a trajanje skotnosti ne ovisi o veličini vrste. Pliskavice koje su velike do 2,5 metara nose jednako dugo kao i plavi kitovi, najveće zivotinje na svijetu, oko jedanaest mjeseci. Kitovi u pravilu donose na svijet jedno mladunče, a ako se rode blizanci, jedan mladunac uglavnom ugine, jer majka nema dovoljno mlijeka da podigne oba mladunca. Porođaj uglavnom počinje s izlaskom repa. Na taj se način opasnost od utapanja novorođenčeta svodi na minimum. Nakon rođenja se mladunca brzo gura na površinu radi prvog udisaja zraka. Majka doslovno štrca mlijeko u usta mladunca jer kitovi nemaju usnice pa nisu u stanju sisati.

Razdoblje dojenja je uglavnom dugo, i kod velikog broja vrsta je duže od godine dana, pa je povezanost majke s potomkom izrazito velika. Kod svih vrsta kitova se o podizanju mladunaca brine samo majka. Spolnu zrelost kitovi u pravilu dosežu relativno kasno, tek u dobi od sedam do deset godina. Takva strategija razmnožavanja rezultira s malo potomaka, ali se nadoknađuje velikim postotkom preživljavanja mladunaca.

Način života

Grupe kitova, koje se često zovu "škole", sastoje se najčešće od 10 do 50 životinja. U određenim okolnostima (u slučaju masovne pojave hrane ili u razdoblju parenja) grupe mogu brojati i daleko više od 1.000 jedinki. Pri tome je moguće i druženje s drugim vrstama kitova.

Za sporazumijevanje kitovi ispuštaju glasove slične pjevanju koji se šire stotinama kilometara daleko. Novija istraživanja su pokazala, da svaka grupa kitova razvija svoju tipičnu "pjesmu". Ponekad se neki kit može prepoznati po svojoj specifičnoj nezamjenjivoj pjesmi.

I love u grupi, a često se pri tome udružuju i s drugim vrstama.  Čitave "škole" orki (Orcinus orca) zajedno love druge, čak i veće kitove. Grbavi kitovi zaokruže jato manjih riba pa ispuštanjem mjehurića naprave "zavjesu" oko njih što izbezumljenu lovinu navede da se zbije u svojevrsnu kuglu u koju se oni onda stušte otvorenih usta i tako ih love.

Plaveniti kit - najveća životinja koja je uopće postojala na Zemlji; dužina: 25-33 m, težina: do 200 t; rasprostranjenost: sva svjetska mora, ne prelazi ekvator; hrana: planktom, sićušni račići; životni vijek: oko 90 godina

Glavata ulješura - najveća životinja sa zubima na Zemlji (do 20 cm);  dužina: do 18 m (glava 1/3 ukupne dužine); težina: do 50 t; rasprostranjenost: svi oceani, ali najčešće tropska i subtropska područja, ponekad i polarna; mogu roniti do ekstremnih dubina (3000 m), a jedan uron može trajati od 20 do 80 min

Kit ubojica (Orka)  - najveći član obitelji dupina (najveća morska pliskavica), društveni kitovi; veličina 7-9 m (neki mužjaci su i duži), a čim se rode dugački su 2 m; težina: 6 t; lov: ponekad zbog lova dolaze sve do obale, hrane se dupinima, pingvinima, tuljanima; razmnožavanje: ženke su spolno zrele s 15 godina, kote svakih 5 godina; životni vijek: ženke do 50 godina (iznimno 90), mužjaci do 45 godina