Osnovna škola Ivana Filipovića Osijek

Iako je službeni datum početka proljeća 21. ožujka, upisan u naše kalendare, školske udžbenike i pamćenje generacija, proljeće već godinama u stvarnosti počinje dan ranije, 20. ožujka. Astronomi, zaduženi za računanje vremena, ne smatraju da bi u postojećem kalendaru bilo što trebalo mijenjati. Usklađivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proračunima o početku godišnjih doba unijelo bi, kažu, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav danas imamo...

Početak proljeća i jeseni poklapaju se s ravnodnevicom ili ekvinocijem, pojavom kada je Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca nalazi se u ravnini Zemljinog ekvatora. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu točku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku točku u trenutku jesenske ravnodnevice. Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili češće 20. ožujka.

Ali proljeće nije jedino godišnje doba čiji se početak ne poklapa s astronomskim, odnosno "pravim" početkom. Ljeto koje počinje solsticijem, na primjer, po točnim astronomskim proračunima može pasti 20. lipnja, ali to može biti i 21. ili 22. lipnja. Jesen ne mora uvijek početi 23. rujna, već i dan kasnije, a zima je u povijesti znala počinjati 23. ili čak 24. prosinca.

Preuzeto sa: www.novilist.hr/Info-Fun/Zanimljivosti